Sprdnja u formi logoreičnih tirada jednog opozicionog odbornika, postala je standardan repertoar svakog zasijedanja lokalne skupštine. Protagonist ovog beskrajnog karnevalskog skerca se zahvaljujući takvim nastupima javno profilisao u prvorazrednog vašarskog harlekina. No, ispod humorističke maske ruralne prostodušnosti skriva se lice izobličeno zlobom i niskošću. Dvoličnost ove klovnovske pojave već je prepoznata u liku Joksima iz antologijske serije Živka Nikolića, koji je lokalnom pajacu očigledno uzorni model i inspiracija. No, televizijski Joksim je prikazivao abominaciju crnogorskog mentaliteta i karaktera kako bi ih kolektivna svijest prepoznala kao manu i naposletku od nje i oslobodila. Pajac pak, upravo to negativno u svojim harlekinadama nastoji da postavi kao mjeru stvarnosti Razlika je suštinska a ne stilska. Da bi se ta razlika podvukla, i iz poštovanja prema vrhunskom glumačkom ostvarenju Zefa Dedivanovića, lokalni harlekin zaslužuje da bude označen kao Jok-Sim. A nje...
Roman "Beri Lindon" engleskog pisca Vilijema Tekerija poslužio je kao literarni predložak istoimenog filma, čiji je producent, scenarista i režiser bio Stenli Kjubrik. Roman kao i film, koji je u bioskopima prikazan 1975. godine, fiktivna su priča o Rejmondu Beriju, irskom pustolovu koji se, krstareći Evropom druge polovine XVIII vijeka, od neznatnog porijekla nečasno uzdiže do aristokratskog položaja i postaje plemić Beri Lindon. Ipak, na koncu završava neslavno. Čini se da "bumerska" generacija nije imala sluha za britke tonove antropološkog pesimizma jer onovremena recepcija kritike i publike nije bila dobra. Međutim, pet decenija kasnije, " Beri Lindon" smatra se klasikom filmske umjetnosti. Naknadna reafirmacija ovog Kjubrikovog ostvarenja ne duguje samo objektivnoj ocjeni njegovih visokih estetskih dometa. Naime,svako istinski vrijedno umjetničko djelo nadilazi vrijeme u kome je stvoreno jer izražava šire i dublje razumijevanje tajne čovjekovog pos...