Пређи на главни садржај

Постови

Odgovor na nepotpisano Saopštenje Sudskog savjeta Crne Gore od dana 24.09.2025

  Djelove mog teksta "Građanista Kejn" portal RTCG je u formi komentara citirao u tekstu "Dupli aršini: Lubardi krivi članovi savjeta RTCG ali ne i Jelena Perović za utaju poreza".     Tokom jučerašnjeg dana Sudski savjet Crne gore javno je reagovao, između ostalog i na sadržaj pomenutog teksta, nepotpisanim saopštenjem:  Sudski savjet poziva na uzdržanost od uvredljivih i populističkih izjava koje su usmjerene na diskreditaciju nosilaca sudijske funkcije . U nepotpisanom saopštenju navodi se i ovo: "Sudski savjet je u prethodnom periodu više puta osuđivao brojne izjave najistaknutijih javnih ličnosti kojima se ugrožava nezavisnost sudija i bez osnova direktno podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem.  Čini se da sva ta reagovanja ne dopiru do onih kojima su upućena, jer smo ponovo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama kojem se pridružuju i političari željni jeftinih političkih poena i pravni "analitičari" u borbi da zasijaju na medijskom ne...

Građanista Kejn

  " Mr. Carter, if the headline is big enough, it makes the news big enough."  [ Citizen Kane] Nezavisnost" možda nije najsvetija crnogorska riječ, ali najskuplja jeste. Ne zato jer mnogo vrijedi, nego nàs basnoslovno košta. Crna Gora, ovakva kakva je danas, liči na zaumni festival takmičenja u javnoj manifestaciji nezavisnosti - države, medija, pravosuđa. Kakafonični recital "svih naših nezavisnosti" pripadajući je dio svkodnevnog karnevala. Čim neko u Crnoj Gori navuče masku čuvara nezavisnosti i slobode, negdje tamo šušte novčanice. Ili škljocaju prazne lisice. Možda ćemo uskoro kolokvijalno polagati zakletvu: "Tako mi nezavisnosti", kao sekularno sakralni pandan klinačkoj blasfemiji: "Ostrogami", ili varijacija robijaške lozinke:"Slobode mi". I onda kako drugačije osim kao karnevalski izopačenu, razumjeti našu situaciju nakon današnje prvostepene presude Osnovnog suda u Podgorici, kojom su članovi Savjeta RTCG oglašeni krivim ...

Apokalipsa (ne samo) danas

"Kada mu jednom sastanci, pamfleti, politika, pokreti, protesti i krstaški ratovi budu značili više nego molitve, svete tajne i ljubav prema bližnjem, on će biti naš, i što je "religiozniji" (u pomenutom smislu), to sigurnije pripada nama. Mogao bih ti dolje pokazati jedan lijep kavez prepun takvih bića." (K.S. Luis "Pisma starijeg đavola mlađem") Nakon ubistva Čarlija Kirka, najznačajnijeg ideologa američke konzervativne revolucije "generacije Z", nasilna stvarnost kulturnih ratova nije samo teorijska hipoteza i politička floskula, već činjenica sa kojom u budućnosti treba ozbiljno računati. Ideje, kakve god bile, imaju drastične posljedice; vrijednosti, makar i naopake, formativan su činilac ljudske egzistencije. One oblikuju ljudsku ličnost i samim tim dio su svijeta koji zajednički dijelimo. Svijeta,  u kome su stvarnost i virtuelna realnost izmiješane do nerazlučivosti. Zapravo, ubistvo Čarlija Kirka nije bio pucanj u nosioca neke konkretne ...

Oprosti mi, pape

"Gledam kako prolaze dječaci oni ne razumiju svoj svijet slušam kako balave između sebe živo im se jebe za sve" (Branimir Štulić - Rođen da budem šonjo) Da je dobar sluga po pravilu zao gospodar dokazuje trenutačni sadržaj bilateralnih odnosa Hrvatske i Crne Gore. Status članice Evropske unije i"mentora" naše države u procesu pridruživanja,  Hrvatska je iskoristila da stanovišta i prioritete sopstvene nacionalne politike indukuje kao bitan činilac crnogorske unutrašnje političke situacije , iskazujući jasnu pretenziju da na tom planu odlučno utiče na dinamiku i ishod političkih procesa.  Oštre reakcije zbog parlamentarne rezolucije o genocidu u logoru Jasenovac, Dahau i Mathauzen, proglašavanje visokih državnih zvaničnika za personae non grata , zaštita nelegalne spomen-ploče u Morinju, zahtjev za preimenovanje bazena  u Kotoru i povraćaj broda "Jadran", stopiranje napretka u pregovorima sa EU - šalju jasnu poruku da Hrvatska ima namjeru da uređuje unutraš...

Crtica o sadašnjem stanju stvari

  Herakle na raskrsnici “Shall rank corruption pass unheeded by, Shall flattery’s voice ascend the wearied sky; And shall no patriot tear the veil away Which hides these vices from the face of day? Is public virtue dead? – is courage gone” ( Poetical Essay on the Existing State of Things - Percy Bysshe Shelley ) U Poetskom eseju o sadašnjem stanju stvari , napisanom 1811. godine u znak protesta zbog utamničenja irskog novinara Pitera Finertija, koji je javno optužio lorda Kaselroja za zločine nad irskim iredentistima, Persi Biš Šeli urbi et orbi postavlja pitanje “Zar je javna vrlina mrtva? – hrabrost nestala?”   Polazeći od konkretnog zločina i državne represije spram onih koji ga razotkrivaju , Šeli –  inače beskrompromisno prevratnički nastrojen renegat i odmetnuto čedo engleske aristokratije –  postojanje javne vrline i patriotizma dovodi u vezu sa spremnošću da se strgne veo koji skriva pravo lice vladajuće klase, izobličeno od društvenih i politič...

Ostrvo dana pređašnjeg

  "Meni je važno da na ovom mjestu na zemlji jedna linija postoji gdje s ove strane naredni dan jeste, a s one strane dan pređašnji"  (Umberto Eko)   U novijoj političkoj istoriji Crne Gore nije bilo važnijeg datuma od 30.avgusta 2020.godine, dana kada je na parlamentarnim izborima poražen i politički delegitimisan autoritarni režim Demokratske partije socijalista i njenih satelita. Ako ni zbog čega drugo, zato jer se tog dana desila zvanično prva demokratska promjena vlasti u Crnoj Gori smjenom režima uspostavljenog još 1944. godine. I dok značaj tog datuma uglavnom nije predmet javne debate, spor oko njegovog političkog i istorijskog značenja već pet godina je neuralgična tačka naše političke i društvene zbilje. Zbog toga su skoro svi izbori   unatrag pet godina u manjoj ili većoj mjeri bili plebiscit o 30.avgustu, borba za njegovu ideološko-političku kontekstualizaciju. Premda su izborni rezultati ubjedljivo potvrđivali poraz prethodnog režima, pokazalo se da ...

Bilo jednom u Hercegovini

    " Kraj rata" jugoslovenski je film reditelja Dragana Kresoje iz daleke 1984. godine, snimljen na osnovu ideje Branka Baletića a po scenariju Gordana Mihića.      Pratimo Baja Lazarevića ( Velimir Bata Živojinović) tokom posljednjih dana Drugog svjetskog rata, invalida koji je ratujući u partizanima izgubio desnu ruku. Sa koferom i kišobranom u lijevoj ruci, parabelumom za pojasom, zajedno sa malodobnim djetetom, sinom Vukolom (fantastični Marko Ratić), putuje od jednog do drugog mjesta dolinom Neretve u potrazi za petoricom ustaša koji su mu, dok je bio u partizanima, ubili ženu naočigled sina koji je ubistvo majke posmatrao skriven. Svoj zločin ovjekovječili su fotografijom, koja će mapirati osvetnički pohod. ( SPOILER ALERT: Slijedi detaljniji prikaz sadržaja. Link za gledanje filma nalazi se na kraju teksta.)  Tema strahota i pustoši što ih je Drugi svjetski rat ostavio u ljudskim dušama, naročito u dijelu zemlje na kom je "11.travnja 1941. godine"...